23.07.2010.-23:30

PRIOPĆENJE SA ODRŽANOG SASTANKA U MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA S CILJEM RJEŠAVANJA GOSPODARENJA PAŠNJACIMA I LIVADAMA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA

Osim Marijane Petir i Josipa Kraljičkovića, sastanku su nazočili državni tajnik u Ministarstvu kulture Zoran Šikić,  ravnateljica Uprave za zaštitu prirode Kornelija Pintarić, pomoćnik ravnateljice Agencije za plaćanje u poljoprivredi Zdravko Tušek, ravnatelj Uprave za poljoprivredno zemljište Željko Vincek, pročelnik za poljoprivredu, ruralni razvoj i zaštitu okoliša u gradu Sisku Anto Rajić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Mijo Latin, predstavnica Regionalne ekološke udruge „Zeleni Moslavine“Marija Vizner i tajnik Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora Domagoj Krnjak.

Na sastanku su iznesene činjenice koje govore o nezadovoljavajućem statusu i korištenju pašnjaka i livada na području cjelokupne RH o čemu svjedoče i vrlo male državne potpore  isplaćene upravo za ove površine navedene u Skupnom Izvještaju za 2009. godinu.

Tako je od ukupno cca 189.000 ha pašnjaka i livada u RH u 2009. godini korišteno samo oko 17.471,80 ha livada i 15.196,66 ha pašnjaka. Od ovih korištenih površina za samo  9.523,80 ha livada i 7.711,57 ha pašnjaka je izvršena isplata  potpora za oko 3.800 podnesenih zahtjeva (korisnika) u ukupnom iznosu od 17.610.726,14 kn. 

Podatak koji ukazuje da se sa svega 17% ovih površina u RH gospodari, ukazuje na potrebu rješavanja statusa pašnjaka i livada u zaštićenim područjima koji čine velike komplekse tzv. zajedničkih pašnjaka najvećim dijelom u Posavini, te u planinskom području  primorskog i krškog dijela RH.

A upravo rješavanje pitanja statusa pašnjaka i livada u zaštićenim područjima RH, pokrenula je još 2007. godine saborska zastupnica i predsjednica Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora Marijana Petir na inicijativu tadašnje ravnateljice Javne ustanove za zaštitu prirode SMŽ Marije Vizner, temeljem potreba lokalnog stanovništva za pronalaženjem modela da upravo oni budu korisnici ovih površina i da za to ostvaruju potpore kao pravi čuvari prirode.

Nije slučajno da je inicijativa krenula baš iz Sisačko-moslavačke županije, jer ona je  po broju grla autohtonih pasmina konja (Hrvatskog hladnokrvnjaka i Hrvatskog posavca) prva u Hrvatskoj, po broju goveda u sustavu krava-tele također ima vodeće mjesto u Hrvatskoj, kao i po broju registriranih gospodarstva koja se bave ekološkom proizvodnjom.

Upravo najveći kompleksi poplavnih pašnjačkih površina uz rijeku Savu nalaze se u Sisačko-moslavačkoj županiji, u kojoj prema procjenama one zauzimaju površinu od preko 15.000 ha u zaštićenim područjima Parka prirode Lonjsko polje, značajnog krajobraza Odransko polje i Sunjsko polje.

A suglasje tradicionalne poljoprivrede i zaštite prirode u ovim područjima odgleda se kroz sustav  ispaše i košnje koje provodi lokalno stanovništvo, te na taj način čuva pašnjake od zarastanja posebno invazivne vrste amorfe i provodi zaštitu i očuvanje bioraznolikosti. Stoga je i rješavanje statusa pašnjaka i livada u ovim zaštićenim područjima bilo od presudnog značaja za zaštitu prirode i održivi razvoj ruralne sredine.  

Višegodišnja nastojanja, mnogobrojni sastanci raznih sudionika i korisnika zaštićenih područja, ustrajanost da se ovo pitanje konačno riješi na zadovoljavajući način za lokalno stanovništvo, lokalnu jedinicu, Javne ustanove i organizacije koje provode uzgojne programe autohtonih pasmina, sastanak u Ministarstvu poljoprivrede dao je konkretne rezultate te je urodio plodom, jer su utvrđene smjernice raspolaganja i gospodarenja pašnjacima i livadama u RH, a posebno u zaštićenim područjima.

Sudionici sastanka dali su svojim prijedlozima i konačnom modelu raspolaganja pašnjacima i livadama značajan prilog očuvanju ruralne sredine uvažavajući interese RH u pogledu zaštite prirode i očuvanja autohtonih pasmina, razmatrajući slične modele u članicama EU.

Najavljene su izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu koje će uvažiti potrebe lokalnog stanovništva i utvrditi model kojim će se omogućiti  korištenje pašnjaka i livada u RH i zaštićenim područjima kroz  provedbu mjera i državnih potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Ovo je najveća nagrada svima koji  tijekom proteklih godina  nisu posustali u rješavanju ovog pitanja i koji su aktivno, a i dalje će aktivno sudjelovati u rješavanju raspolaganja pašnjacima i livadama do konačnog pronalaženja prihvatljivog modela.

Hrvatsko selo ovime ostvaruje mogućnost opstanka, razvoja, proizvodnje zdrave hrane, vraćanja mladih na selo, unaprijeđenja i razvoja infrastrukture,  oživljavanja tradicije i kulture, povijesti i očuvanja prirodnih vrijednosti kao prednosti ovog kraja, te se u pravom smislu može reći da doživljava svoj preporod. Ono je to u potpunosti i zaslužilo!